Jelena Lovrić iz Jutarnjeg lista definira Jadranku Kosor kao osobu sa “ povijesnom petljom “. Gledala sam, dakle, osobu sa povijesnom petljom kako na sjednici Sabora, valjda od dosade ili nervoze, rafinirano i decentno giba svoju akademsku, profinjenu donju vilicu. Kada me kamerman počastio krupnim kadrom, konstatirala sam da Povijesna Petlja u ustima ima žvaku. Taj oralni čin Povijesne Petlje podsjetio me kako smo nezahvalni prema učincima i patentima američke civilizacije. Istina, i mi žvakaču gumu za trku imamo, ali kratka povijest žvakalice nedvojbeno govori da je njen početak na američkom kontinentu. List “ New York Sun “ je davne 1890. pisao:
"Novotarija se tako proširila da je nemoguće sresti ženu ili muškaraca koji ne žvaću, u kazalištu, u crkvi, u tramvaju, na ulici, i to uprkos tome što je žvakanje, u suštini, vulgaran užitak, naročito u javnosti. Otkriva loše manire, oduzima dostojanstvo".
Vulgarna ili ne, žvakaća guma se zadržala do današnjih dana. Iako njeni korijeni sežu u neke druge, drevne civilizacije, današnja industrija tog proizvoda rodila se u SAD, zahvaljujući nekolicini Amerikanaca koji su, svaki pojedinačno i u različitim trenucima, došli do pravog recepta.
Svjetska industrija žvakaćih guma danas je vrijedna oko 19 milijardi dolara, od čega samo američka skoro tri milijarde. Amerikanac u prosjeku žvaće oko tri stotine guma godišnje. Uz čokoladu, žvakaća guma je jedan od najpopularnijih konditorskih proizvoda u svijetu.
Još u davnim vremenima i u raznim zemljama, ljudi su uživali u žvakanju nečega što je bilo nalik današnjoj žvakaćoj gumi. Stari Grci su žvakali aromatičnu smolu mastiksa, mrtvike, zimzelenog sredozemnog grma.
Indijanski narodi su tisućama godina žvakali razne biljke. Svi iz istih razloga, uglavnom onih zbog kojih se i danas žvaće guma - da bi se zavarala glad ili žeđ, kao zubna higijena, za osvježenje usta i daha.
Kad su prvi Europljani stigli u Ameriku, na područje današnje Nove Engleske, od Vampanoag Indijanaca su brzo naučili da uživaju u smolastom soku omorike, kome su dodavali malo voska.
John Bacon Curtis je 1848. na tržište izbacio žvakaću gumu od soka omorike. Proizvodio ju je tako što je u kuhinjskim loncima svoje žene iskuhavao smolasti sok, potom ga izlijevao u hladnu vodu, da bi se stvrdnuo.
No, prodaja tih njegovih dva centimetra dugih i centimetar širokih žvakaćih "štapića ", zamotanih u meki papir, nije baš dobro išla.
Ali kad je 1850. godine svom proizvodu dodao parafin i šećer, žvakaća guma je postala mnogo popularnija.
Žvakaću gumu, međutim, prvi službeno patentira William Finley Semple 1869, mada njegov proizvod nikada nije dospio na tržište. Dvije godine poslije,. na scenu stupa Thomas Adams i patentira prvu mašinu za proizvodnju žvakaćih guma.
Adamsova žvakaća guma, pod imenom tutti frutti prva je guma koja se prodavala u automatima postavljenima na jednoj stanici njuorškog Metroa.. Adams je bogat umro 1905. godine, ostavivši za sobom proizvod koji će uvijek imati posebno mjesto u povijesti Amerike.
Godinu dana po Adamsovoj smrti, na tržištu se pojavljuje nova vrsta žvakaće gume - ona od koje mogu da se prave baloni. Bila je izum Franka Fleera i njome su svi bili oduševljeni. Baloni su, naime, unijeli dozu sporta i perverzije.
"Ljudi su u kancelarijama žvakali, pravili balone i poskakivali od sreće", zabilježio je jedan kroničar.
Počela su i takmičenja u duvanju balona. Prema Ginisovoj knjizi rekorda, najveći balon je napravila izvjesna Suzan Montgomery iz u Kalifornije, 1994. godine, i to promjera 58,5 centimetara.
Kad je za vrijeme Drugog svjetskog rata žvakaća guma dodata vojničkim obrocima, 150 milijardi ih je otišlo "u svijet ", jer su američki vojnici dijelili popularne "žvake " ljudima - od Europe, preko Afrike, do Azije.
Po završetku Drugog svjetskog rata, kemičari su naučili kako osnovnu gumenu bazu da zamijene sintetičkim polimerima. Pojavljuju se žvake raznih oblika, boja i ukusa, sa ekstraktima mente i raznog voća, sa i bez šećera, one koje izbjeljuju zube i one koje pomažu odvikavaju od pušenja... Samo u Americi se proizvodi i kupuje više od tisuću vrsta.
Istraživanja pokazuju da ljudi žvaću više kad su nervozni i u teškim i tjeskobnim trenucima i vremenima. U svijetu, u kojem tjeskoba stalno vreba i napetost ne popušta, za žvakaću gumu nema zime.
Žvakaća guma ima i higijensku ulogu odstranjivanja već postojećih naslaga na zubima. Jedno je takvo istraživanje provedeno i na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu. Studija je obuhvatila 16 studenata, a ispitivanjem njihove sline, istraživači su dokazali kako žvake zaista smanjuju mogućnost nastanka karijesa.
Prema jednom istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji, pokazalo se kako žvakanje žvakaće gume poboljšava kratkoročno i dugoročno pamćenje i za 35%. Istraživanje je provedeno na 75 volontera. Jedni su žvakali žvake dok drugi nisu. I jednima i drugima na velikom su se ekranu pokazivale riječi, a njima je bio zadatak upamtiti ih što više. Grupa koja je žvakala žvakaće gume upamtila je listu mnogo brže i na dulji period od druge skupine ispitanika.
Znanstvenici nalaze 2 objašnjenja za ovakvu pojavu. Prvo je da žvakanje ubrzava rad srca što poboljšava krvotok i povećava njegov dolazak do mozga, čime moždane stanice primaju više kisika i šećera, pa bolje funkcioniraju. Drugo je objašnjenje da žvakanje povećava proizvodnju inzulina, što omogućava moždanim stanicama bolju apsorpciju šećera. Inzulinski receptori nalaze se u onom dijelu mozga koji je zadužen za pamćenje.
Sudeći prema novijoj studiji čini se kako žvakanje žvakaće gume pomaže pacijentima da se brže oporave nakon operacija i time im skraćuje vrijeme provedeno u bolnici.
Istraživanje je provedeno na pacijentima koji su imali operaciju debelog crijeva. Takvi pacijenti mogu imati velike probleme s probavom, bolovima, povraćanjem i oticanjem trbuha. Zbog toga često dulje ostaju u bolnici zbog povećanog rizika od infekcija i problema s disanjem. Polovica pacijenata na kojima je provedeno istraživanje bila su zamoljena da 3 puta na dan žvaču žvake, počevši odmah prvo jutro nakon obavljene operacije. Pokazalo se kako je grupa koja je žvakala žvake puno ranije prebrodila posljedice operacije, te je ranije mogla napustiti bolnicu. Osim što poboljšava pamćenje i smanjuje mogućnost od nastanka karijesa, mnoge su znanstvene studije pokazale kako žvakanje žvakaće gume može biti pomoć kod mršavljenja i prestanka pušenja. Osim toga žvakanje poboljšava koncentraciju i smanjuje stres.
Očekujem da se u skorije vrijeme patentira i distribuira žvaka Kosorica ili Sabornica, ugodnog okusa, lijepog kolorita.
Kad već Povijesna Petlja, kako Jelena Lovrić krsti premijerku, žvače, neka žvače hrvatsku žvaku.
Jelena Lovrić iz Jutarnjeg lista definira Jadranku Kosor kao osobu sa “ povijesnom petljom “. Gledala sam, dakle, osobu sa povijesnom petljom kako na sjednici Sabora, valjda od dosade ili nervoze, rafinirano i decentno giba svoju akademsku, profinjenu donju vilicu. Kada me kamerman počastio krupnim kadrom, konstatirala sam da Povijesna Petlja u ustima ima žvaku. Taj oralni čin Povijesne Petlje podsjetio me kako smo nezahvalni prema učincima i patentima američke civilizacije. Istina, i mi žvakaču gumu za trku imamo, ali kratka povijest žvakalice nedvojbeno govori da je njen početak na američkom kontinentu. List “ New York Sun “ je davne 1890. pisao: 
Sudeći prema novijoj studiji čini se kako žvakanje žvakaće gume pomaže pacijentima da se brže oporave nakon operacija i time im skraćuje vrijeme provedeno u bolnici. 
(0 Glas(ova))
HRK
7.3000
USD
1.2874
GBP
0.8383
CHF
1.3070
JPY
108.4200
HUF
284.7000
PLN
3.9333
CZK
24.7030
12°C 
23°C 
11°C 
15°C