| Autor: Zrinka Kiš,
Objavljeno: 27-07-2010 20:17
|
Pregledano : 97 |
Favoriti : 14 |
Ne znam sjećate li se uvođenja seksualnog odgoja u naše škole? Bio je to još jedan biser, danas već zaboravljenog, ministra Primorca.
 Zdravstveni programi udruga Glas roditelja za djecu (GROZD) i Foruma za slobodu odgoja, prema stručnom mišljenju stručnjaka iz Instituta "Ivo Pilar", Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji su bili zaduženi za evaluaciju eksperimentalne provedbe, nisu dali apsolutno nikakvog rezultata te tako nije bilo potrebe za uvođenjem zdravstvenog odgoja (u sklopu njega i spolnog odgoja) u škole. Drugim riječima, nakon primjene eksperimentalnog programa učenici škola u kojima je provođeni program pokazali su jednako znanje i količinu informacija kao i učenici koji taj program nisu slušali.
Nekima je glavni argument za uvođenje bio kako ga provode neke razvijenije zemlje. Eh, kad je trava kod susjeda zasigurno zelenija nego ova naša.
Baš je ovih dana britanski inspektorat utvrdio kako su učenici ostali neinformirani o seksu, iako su sadržaji spolnog odgoja dio nastavnog plana i programa. U jednoj školi, znanje učenika o seksu i vezama bio je zadovoljavajuće, u tri škole - neadekvatno. U osnovnim školama učenici često ostaju samo na djelomičnom razumijevanju. Mnogi učenici srednjih škola ističu kako je spolna edukacija u srednjoj školi prekasna. U ostalim školama djeca su dobila dobro razumijevanje mehanike seksa i puberteta, ali ne i znanje o emocionalnom razvoju, odnosu ili braku. Neke teme nisu ni bile ni bile obrađene jer su neki učitelji osjećali nelagodu u nastavi. Britansko izvješće navodi kako su identificirane "ozbiljne praznine" u osobnoj, socijalnoj, zdravstvenoj i ekonomskoj edukaciji u dvanaest srednjih škola, a uglavnom se odnose na seks, drogu, mentalno zdravlje, seksizam i homofobiju.
Nama je trebalo pet godina i nekoliko milijuna kuna kako bismo utvrdili kako uvođenje spolnog odgoja neće polučiti rezultate. Nikakvi programi ni novi predmeti neće riješiti britanske boljke. Područje odgoja i obrazovanja vrlo je osjetljivo pitanje. Svatko tko prenosi znanje kroz odabir sadržaja prenosi i svoja uvjerenja, vrijednosti. Onaj tko usvaja znanja, usvaja i vrijednosnu dimenziju toga znanja. Nekritičkim usvajanjem tuđih znanja usvajamo i tuđa uvjerenja, tuđe vrijednosti.
Uz nastavnika, važno pomagalo u nastavi je udžbenik. Vrlo često, udžbenik je izvor znanja. Udžbenici su interpretacije znanja njihovih autora. Udžbenici kriju mnoge zamke. Seksizam u dječjim udžbenicima, priručnicima za nastavnike i na druge načine svakodnevno je prisutan u hrvatskom školstvu… Znanje o vrijednostima (što su kako nastaju, kako se prenose, kako utječu na spoznaje) omogućava njihovo kritičko propitivanje, a time i svjesno prihvaćanje ili odbacivanje. Time se ujedno omogućava i kritički odnos prema stjecanju znanja, jer je i ono uvjetovano usvojenim vrijednostima. Potičemo li istraživanje i kritički odnos dijete će imati drukčiji odnos prema znanju.
A prije svega, posebice u mlađoj dobi, samo će imitirati: roditelje, učitelje i okolinu.
|
|
|
(0 Glas(ova))
HRK
7.2850
USD
1.2834
GBP
0.8332
CHF
1.3043
JPY
108.3800
HUF
284.5000
PLN
3.9520
CZK
24.6980
19°C 
23°C 
18°C 
19°C