Dostupan je svakome, bogatima i sirotinji, možete ga lizati otmjeno i malo manje otmjeno, ujutro, prijepodne, poslijepodne i navečer. Možete birati između 580 različitih okusa od čokolade do onih začinjenih feferonom! Možete ga konzumirati na brzinu, polako - u kornet tuljcu, u slastičarnici. Taj hladan afrodizijak osim što hladi, nježan je, mekan i pruža široku paletu raznolikih zadovoljstava. Ogromna je populacija stanovništva kojoj sladoled izaziva ugodne asocijacije - djetinjstvo, ljetovanje, sunce, zabava. Jasno je zašto je popularan i omiljen.
Osim toga kugla sladoleda može biti čista kugla ljubavi, koja nas u svojoj "koncentriranoj seskualnosti", kako je pisao glasoviti kritičar Igor Mandić, upućuje na tjelesno i duhovno savršenstvo. Možete dakle, uživati u lizanju, gutanju, grickanju, u svemu što upućuje na užitak. Neki bi rekli, život je kratak, zar ne?Stari zapisi kažu da potječe iz Kine. Ta hladna poslastica, najprije se pripremala u obliku ledenog napitka načinjenog od voćnih sokova i snijega, a kasnije i mlijeka. U srednjem vijeku, povratkom Marca Pola iz Kine pojavio se u Italiji. U 17. stoljeću sladoled se proširio po cijeloj Europi, te je prvenstverno tada bio namijenjen kraljevskim dvorima. Tek krajem 19. stoljeća proizvodnja sladoleda doživljava ekspanziju.
Hladi i osvježava
Glasoviti rimski car Neron miješao bi led donesen s planina s voćnim sokovima i dobivao vodeni pripravak sličan sladoledu koji mi zovemo sorbet. Kineski kralj Tang od Shanga miješao je led i mlijeko. Sladoled je postao opće prihvaćen tek nakon 1500. godine, kada je serviran na svadbi Katarine de Medici i francuskog kralja Henryja II.
Prvi stroj za pravljenje sladoleda izumjela je Nancy Johnson 1846., a sličan se može i danas vidjeti u slastičarnama koje imaju opremu iz polovine prošlog stoljeća.
Masovna proizvodnja počela je 1851. g u Baltimoru, a Jacob Fussell se smatra „kraljem američkog sladoleda". Prvi sladoled na štapiću koji se zvao Eskimo Bar , smislio je vlasnik slastičarne Chris Nelson iz Iowe, a sladoled na štapiću preliven čokoladom pojavio se 1934. godine.
Što je sladoled ?
Sladoled je poslastica, dobivena miješanjem i smrzavanjem smjese otopljenih i emulgiranih sastojaka. Za dobivanje nam je potrebna: masnoća, bezmasno mlijeko u prahu, šećer, voda, emulgatori, stabilizatori, boje i arome. Ima jednu specifičnost i uvjet koji bitno utječu na njegov okus i aromu, a to jest da mora biti dobro ohlađen i tada je konzistentan. Koliko je bitno znati pravu količinu suhe tvari (sastojaka) govori i način izračunavanja optimalnih količina mlijeka u prahu koje se treba dodati uz uvjet da su poznate količine dodane masnoće, šećera i smjese aditiva.( E123, E405, E745 ).
U proizvodnji sladoleda koriste se razne vrste šećera od jednostavnih glukoze i fruktoze, složenije saharoze do više lančanih šećera dekstroze, mliječni proteini, stabilizatori u koloidnom obliku, otopljeni šećeri i druge sirovine.
Završni oblik i karakteristike sladoled postiže u procesu smrzavanja kada se u masu umiješa ili upuhuje zrak koji ostaje zarobljen u sladoledu i daje konačnu prhkost, voluminoznost proizvodu. Postoje i druge vrste slastica slične sladoledu kao što su "vodeni sladoled" za koji ima nekoliko načina priprave, što ovisi o vrsti korištenih sirovina. Tako netko voli vodeni sladoled od borovnice, višnje ili pak puniji okus s dodatkom biljnih masnoća. Kažu da se ionako o ukusima ne raspravlja.
Iako je nekada bio namijenjen kozumiranju kroz ljeto, danas je sladoled cjelogodišnji užitak. No, uživanje u sladoledu mora biti umjereno, jer visoka kalorijska vrijednost, sadržaj nezasićenih masnoća i veća količina šećera mogu utjecati na povećanje tjelesne mase pa vam kao i uvijek preporučujem da budete u konzumiranju ove slastice, bogom dane ovih vrućih dana, ipak umjereni.
Znanstvenici s Institute of Psychiatry su otkrili da sladoled od vanilije ima vrlo brz učinak na dio mozga koji reagira na ugodne okuse. Buduća istraživanja će nastojati odgovoriti na pitanje da li različiti okusi ili tekstura izazivaju različite reakcije. Ovo je prvo istraživanje koje pokazuje da samo jedna žlica sladoleda izaziva reakciju u zonama sreće u mozgu. Eto, tako je malo dovoljno da budemo sretni. Kažu neki da nam to malo često nedostaje, pa ovaj..., ako vam je vruće, a vani 37 Celzijevaca jest -poližite, pojedite, progutajte, pogrickajte, maznite, drmnite... jedan dobar - sladoled.
...
Autor:: Bolegr (Registriran) Objavljeno: 21-07-2007 07:24